Kako reagujemo na partnerske svađe i kako imati uspješnu vezu

Na početku same priče treba napomenuti da ne postoji idealna veza, u svakoj vezi postoje usponi i padovi,svađe i mirenje stalni su pratioci svake veze,međutim da bi naša veza bila uspješna treba raditi na kompromisima,međusobnom povjerenju i razumijevanju.Evo šta o tome kaže poznata psihologinja i profesorica Željka Kamenov za tportal.

                                 

Trzavice između partnera nelagodan su, ali i neizbježan dio svake veze. Učestalost svađa ponajviše ovisi o temperamentu i osobnosti partnera, njihovoj toleranciji i načinu pristupanja problemima u vezi, kao i ostajanju u vezi s partnerom koji je toksičan ili učestalo inicira svađu. O negativnim stranama ljubavnih svađa ionako već sve znamo, no što kada bismo vam rekli da svađe mogu biti korisne za vezu?


Svaka veza ima svoje uspone i padove, no je li svakoj vezi potrebna svađa? Profesorica Željka Kamenov, koja dugi niz godina studentima na diplomskom studiju predaje kolegij Psihologija partnerskih odnosa, smatra da su sukobi neizbježan dio veze, ali i da ljudi griješe kada misle da ih trebaju izbjegavati.

                                   

‘Kada se želje, potrebe i shvaćanja partnera razlikuju i međusobno su neusklađeni, kažemo da su partneri u sukobu, a to znači da postoji mogućnost da dođe do svađe. Nažalost, sukobi su neizbježan dio svakog odnosa. Partnerski odnosi posebno su podložni sukobima zbog velike međuzavisnosti i intimnosti između partnera te se neki oblik sukoba u dugovječnijih parova prosječno javlja dva puta tjedno. Istraživanja pokazuju da sukobi sami po sebi ne moraju nužno biti loši, već da mogu rezultirati i pozitivnim ishodima‘, izjavila je za Željka Kamenov.psihologinjom i redovnom profesoricom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.


‘Zadovoljstvo partnera i kvaliteta veze ovise o načinima rješavanja sukoba, a ne o tome ima li u vezi više ili manje sukoba. Iako nas burna svađa u kojoj smo se međusobno izvrijeđali neće navesti na potrebu za pomirenjem i veću prisnost s partnerom, konstruktivna rasprava u kojoj su oba partnera imala priliku izraziti svoje potrebe i pokazati razumijevanje za potrebe drugoga podsjetit će nas da volimo tu osobu i da ona voli nas. Takav pristup problemima povećat će prisnost među partnerima nakon svađe te stabilnost i zadovoljstvo vezom‘, smatra psihologinja.

Zdravu svađu od svađe koja ukazuje na nezdravi odnos između partnera, moguće je lako razlikovati, kao i zadovoljne i nezadovoljne parove. Ključ svega leži u obrascu komunikacije tijekom sukoba.‘Nezadovoljni parovi upuštaju se u više negativnosti tijekom svađe kao što su zahtijevanje, prijetnje, napadi, vrijeđanje, neugodno dobacivanje, zauzimanje obrambenog stava i ucjenjivanje. Istovremeno, pokazuju i manje pozitivnih ponašanja kao što su odobravanje partnerovih izjava, korištenje humora ili pohvala partnerovih pozitivnih osobina‘, tvrdi Kamenov.

Ovakvi destruktivni načini komunikacije između partnera postepeno narušavaju kvalitetu veze, što kod partnera nerijetko dovodi do smanjenja zadovoljstva vezom. Možda još veći problem je to što se parovi lako priviknu na ovakav način komunikacije tijekom svađe, pa je vjerojatnost da će se destruktivna komunikacija nastaviti pri idućem sukobu još izglednija. Psihologinja Željka Kamenov objašnjava kako kontinuitet ovakve negativne komunikacije na kraju često rezultira prekidom veze.

‘Sukobi omogućuju partnerima izraziti svoje osjećaje te zajednički osmisliti kreativna rješenja postojećih problema. Općenito gledano, vjerojatnije je da će zadovoljni parovi raspravljati o neslaganjima, a nezadovoljni parovi umanjivati i izbjegavati problem‘, tvrdi Kamenov.

Uzajamno izbjegavanje i suzdržavanje svojstveno je partnerima koji ignoriraju postojanje problema, odnosno koji ne rješavaju postojeći problem. Kako neriješeni problemi ipak postoje, zadovoljstvo vezom tih parova sniženo je u odnosu na one koji probleme rješavaju konstruktivno.

‘U vezama u kojima partneri izbjegavaju sukob prisutno je manje negativnih ponašanja poput gađenja, prezira, kritike, okrivljavanja, što objašnjava njihovu stabilnost, no i manje pozitivnih ponašanja nego kod parova koji ulaze u sukobe, pa se takve veze nazivaju praznim školjkama ili formom bez sadržaja‘, dodaje Kamenov.

                         

Ono što sve zanima jest gdje zapravo griješimo dok se svađamo, što bismo trebali izbjegavati i kako bi svađa trebala teći. Za početak, psihologinja Željka Kamenov napominje kako je najvažnije podsjetiti se cilja, a to je suradnja oko rješavanja problema. Umjesto da osobu koju volite napadnete, uvrijedite ili udaljite od sebe, radije razmislite kako biste voljeli da se vama vaš partner obrati u vezi tog problema i što bi kod vas najbolje izazvalo želju za suradnjom.

‘U razgovoru koristite takozvane JA-poruke, u kojima izražavate kako se vi osjećate i koje posljedice po vas ima neki partnerov postupak te zašto vam je važno da se to promijeni, umjesto TI-poruka u kojima se usmjeravate na partnera, spočitavate mu i kritizirate ga kao osobu, čime izazivate inat i obrambeni stav druge strane, a ne želju za suradnjom‘, objašnjava Kamenov.

Nakon što ste izrazili svoje osjećaje, pitajte voljenu osobu što ona misli i osjeća te pokušajte oboje iznijeti različite prijedloge rješenja problema.

‘Zajednički razmotrite svaki od tih prijedloga i dogovorite se koje rješenje ćete isprobati u praksi. Nakon nekog vremena ponovno porazgovarajte o tome je li se odabrano rješenje pokazalo dobrim te ako zaključite da nije, isprobajte neko drugo‘, dodaje psihologinja.

Kada se upuštamo u svađu s partnerom, najvažnija je kontrola nad samim sobom. Pri tome se misli na dvije svari: jedno je da ne ulazimo u svađu kad smo emocionalno uzbuđeni, a drugo je da se ne ‘upecamo’ kada je partner emocionalno uzbuđen.

‘Ne pokušavajte riješiti problem kad ste izrazito emocionalno uzbuđeni(ljuti, povrijeđeni, frustrirani). U takvim trenucima jednostavno niste sposobni za konstruktivnu komunikaciju. Umjesto toga pričekajte da se emocije smire, razmislite o tome što vas je točno uznemirilo i kako biste to mogli najbolje izraziti partneru‘, objašnjava psihologinja.

‘Kada vidite da je druga strana emocionalno uzbuđena, nemojte se upuštati u svađu, već smireno slušajte i pustite je da izrazi emocije i kaže sve što je muči, te se pritom trudite zaista shvatiti u čemu je problem. Kad vidi da vam je stalo i da ste joj posvetili punu pažnju, bez da se branite i suprotstavljate njenim izjavama, osoba će se smiriti i moći ćete početi konstruktivno komunicirati‘, dodaje psihologinja.

Također je važno da izbjegavate prepirke u javnosti ili u krugu prijatelja. Vaši problemi su vaša intima i nitko drugi, osim vas i partnera, ne mora slušati o njima. Osim što ćete drugima stvoriti nelagodu, vjerojatno će netko od prijatelja podržati jednu stranu, što će kod drugoga izazvati još veću potrebu da se obrani, a to može samo potpaliti vatru.

‘Prisutnost publike može povećati našu emocionalnu uzbuđenost, što će otežati konstruktivnu komunikaciju, može činiti pritisak na nas da se ponašamo na određeni način na koji ne bismo kad smo u privatnosti, možemo osjećati obavezu igrati određene uloge pred drugima i slično. Kako god okrenuli, veća je šansa da će sukob eskalirati nego kad smo u privatnosti’, objašnjava psihologinja Željka Kamenov.

I zato, kada sljedeći put uđete u konflikt s partnerom, imajte na umu da svađu želite riješiti mirnim putem, bez niskih udaraca i nepotrebnih svjedoka, nemojte skretati s puta, budite obazrivi i saslušajte partnera bez prekidanja, kontrolirajte emocije i potrudite se da pronađite zajedničko rješenje. Jedno je sigurno, jednom kada naučite kako se pravilno svađati, mirenje će imati slađi okus.

Izvor:antenazadar.hr